|
 - IBIHINGWA BY'INDATWA MURI RUSIZI

SERVICE Y’UBUHINZI
AKARERE KA RUSIZI
INTARA Y’IBURENGERAZUBA
RAPORO Y’IBIKORWA BYAGEZWEHO MU BUHINZI MU KWEZI KWA GICURASI 2012 IBIKORWA BYAGEZWEHO BYARI BITEGANIJWE | NO | IBIKORWA BITEGANIJWE | IBIKORWA BYAKOZWE | ICYONGERWAHO
| 01. | Gukurikirana ubuhinzi mu cyanya cya Bugarama . | -Ubu igikorwa kiriho ni ugusarura umuceri,abahinzi bagahuriza umusaruro kuri koperative akaba ariho inganda ziwukura hakurikijwe amasezerano inganda zigirana na koperative. | - Habaye inama yo kubara igishoro no gushyiraho igiciro fatizo ku kilo cy’umuceri w’umupunga. | 02. 03. | Gukurikirana ishyirwa mu bikorwa ry’igihembwe cy’ihinga 2012 B . Gukurikirana isizeni ya kawa | -Ubu igikorwa cyo gusarura ibishyimbo kiri kurangira hose mu Karere kandi ibishyimbo byatanze umusaruro ushimishije. Hasuwe imirenge ya Nkanka,Gihundwe,Mururu,Gashonga ,Nzahaha,Rwimbogo,Bugarama,Muganza,Gitambi, Nyakabuye ,Gikundamvura -Ubu inganda ziri gukora ni 21 8200 | Ubu abahinzi bari gusarura, kwanika ibishyimbo ku mbuga abandi bari guhura. Ubu ikawa ziri kurangira mu mirima ahubwo hari kuza iya RDC iboneka ku byambu. | 04. | Gukomeza igikorwa cyo kuvugurura urutoki no gutera imibyare mishya. | -Ku bufatanye na RAB baduhaye abafashamyumvire ku gihingwa cy’urutoki 7 baje kunganira abasanzwe mu Karere mu mirenge ya Mururu,Gashonga,Rwimbogo,Nzahaha,Nyakarenzo Rwimbogo. -Imiganda idasanzwe yo kurwanya indwara ya kirabiranya yagaragaye muri Nzahaha mu kagari ka Murya no muri Gihundwe mu kagari ka Gatsiro na Burunga. | Igikorwa cyo kuvugurura urutoki kirakomeza . | | IBYAGEZWEHO BITARI BITEGANIJWE | 01. | Inama | -Habaye inama yahuje Umuyobozi w’Akarere wungirije ushinzwe Ubukungu,abanyenganda zitunganya umuceri ,amakoperative y’abahinzi na Coordination y’icyanya cya Bugarama mu rwego rwo kubafasha kubara igishoro ku muhinzi no gushyiraho ibiciro fatizo. -Habaye descente n’abakozi ba NAEB muri gahunda yo kureba ubuso bazateraho ibiti by’imbuto ziribwa mu mirenge ya Nyakabuye na Muganza. -Habaye inama y’iminsi 2 yahuje DDG wa NAEB na Diyoseze Gatorika ya Cyangugu mu rwego rwgo gufasha abihayimana kubyaza ubutaka bwabo umusaruro ku buhinzi bw’imbuto n’imboga. -Habaye descente y’icyumweru ya Team ya IFDCCatalist II mu rwego rwo gutegura phase yayo ya 2. Hakozwe amanama atandukanye: amakoperative 4 y’umuceri mu cyanya cya Bugarama,koperative COPEBNJyambere muhinzi RutabagireKOTEMIBU kureba icyo IFDC Catalist II yafasha abahinzi. -Habayeho inama ya planification kuri Plaine ya Rusizi ,iyi nama yabereye I Bujumbura ihuje u Rwanda,Burundi na RDC. -Habaye inama ya FEWS NET n’aho ubu ukenewe n’uburyo uhagera. -Habaye inama i Kigali ya MINAGRI y’ababana n’ubwandu bwa virusi itera SIDA izaterwa inkunga na MINAGRI. | -Ibi bifasha kubahiriza mabwiriza agenga ubucuruzi bw’umuceri w’umupunga. -Muri Nyakabuye bizaterwa kuri 30 ha600 ha -Ubuso bwabonetse muri Diyoseze ya Cyangugu (RusiziNyamasheke 150 ha -Iyi phase II igamije cyane kubaka ubushobozi bw’abahinzi no kubafasha muri gahunda ya GIFS. -Iyi nama iba buri gihembwe cy’ihinga kugira ngo turebe ahabaye impinduka kandi bita ku bihingwa bikurikira ibigori,ibishyimbo,umuceri,kawa,urutoki ’imyumbati.
-Iyi mishinga izatangira muri Nyakanga 2012 akaba ari inkunga ya 17,000,000 Frws | | | | | | |
SERVICE Y’UBUHINZI
AKARERE KA RUSIZI
IBIKORWA BITEGANIJWE MU BUHINZI UKWEZI KWA NYAKANGA 2012 NO | IBIKORWA BITEGANIJWE | UZABIKORA | IBIZAKENERWA | INGENGABIHE | ICYUMWERU CYA 1 | ICYUMWERU CYA 2 | ICYUMWERU CYA 3 | ICYUMWERU CYA 4 | 01. | Gukurikirana imirimo y’isarura mu cyanya cya Bugarama | Agronome | OM Deplacement | x | x | x | X | 02. | Gukurikirana igihembwe cy’ihinga 2012 B | FED ;Agronome | OM Déplacement | x | x | x | X | 03. | Gukurikira isizeni ya kawa | FED ;Agronome; TS | OM Déplacement | | x | x | X | 04. | Gukomeza igikorwa cyo kuvugurura urutoki . | Agronome | OM Déplacement | | x | x | X | 05. | Gutegura igihembwe cy’ihinga 2013 A | FED; Agronome | | | | | |
Igikorwa cyo kuvugura urutoke kirakomeje hirya no hino mu karere ka Rusizi. Iki cyemezo cyafashwe nyuma yaho bigaragariyeko, hari ubwoko bw’insina buzwi ku izina rya KARENGERA bukomeje kwiganza mu mirenge inyuranye y’Akarere ka Rusizi nyamara ntamusaruro iziturukaho, ubundi ugasanga zikwirakwira cyane kandi zigatuma n’ubutaka butabasha gukorerwa uko bikwiye. Umurenge wa Rwimbogo, ni umwe mu mirenge y’Akarere ka Rusizi ugaragaramo ubuso bunini buteyeho urutoke rugizwe n’insina z’ubwoko bunyuranye harimo niza Karengera. Abaturage b’uwo murenge babwiye Ubwanditsi bw’Indatwa Magazine ko gahunda yo kuvugurura urutoki igenda neza, kuko babanje kwigishwa n’Agronowe w’uwo murenge gahunda yo kuvugurura urutoke n’ibyiza byayo birimo kweza ibitoke binini hifashishijwe insina za kijyambere zera ibitoke birimo ibiribwa mu buryo busanzwe, ibiribwa imineke ndetse n’ibivamo inzogo y’Urwanga. Icyo gihe tukaba twariboneye , zimwe munsina zakijyambere zeraho ibitoke by’intangarugero, kandi abaturage bakaba baratubwiye ko mu rwego rwo gukangurira abaturage guhinga kijyambere habanje gahunda y’igerageza ku bahinzi b’intagarugero barimo uwitwa KIMENYI Antoine , wabashije guhinga insina za Kijyambere , nyuma yo kubona umusaruro zitanga akaba,afasha n’abandi baturage kubona imbuto y’izo nsina kuburyo benshi mu baturage b’Umurenge wa Rwimbogo bamaze kuyibonaho, kandi bakaba bishimira umusaruro babona muri iki gihe. Abandi bakomeje gutegura imyobo yo gutera izindi nsina kubataratera.
Insina ziterwa muri uwo Murenge ziganjemo izo bita inyamunyo, ubu bwoko bukaba busimbuye izo bitaga karengera (kanuka) ndetse n’izindi zishaje zitari zigitanga umusaruro uhagije.
Agriculture 90% of the District popualtion is engaged in agricutural activities. Taditional agricultural techiniques, often archaic land utilisation and poor application of modern farm fertilisers ultimetely lead to diminished production.
Livestock Farming The total numbere of livestock is low at about 13,808 bovines; 49,446 goats; 7,876 sheep; 901 pigs and 18,951 rabbits (2006survey). The district has made great strides in improving agriculture especially in fighting soil erosion that had become a major bottle-neck to the development of the sector in the district. All farmers were sensitized to fight soil erosion through practicing the following:
- To dig holes and plant there grass and currently 4000 ha of land that was in danger of being affected by soil erosion have been covered
Fruits growing has increased in Rusizi
- To make radical terraces on 184 ha of land which has greatly improved the agricultural output of the district and improving the populations income.
- To practice mixed cropping especially emphasizing on planting trees in crop gardens as a means to hold the soil intact and improving on the soil fertility.
-To practice crop rotation as a means of improving the soil fertility.
-To tap running water from houses that can be used for domestic thus reducing the amount of water on the ground.
- Planting of trees in form of forest that acts as wind breakers.
The district of Rusizi also sensitized people on how to use fertilizers using less costly means especially in the production of rice,coffee, and tea which are considered the major cash crops of the district.
|
|
|
|
|
|
|